Different kinds of reducing
These are the results of researching of our project group about different kinds of reducing. The topics were presented to our students and posters for our eco corner were created.
REDUCE THE USE OF UNRENEWABLE ENERGY SOURCES
Smanjenje upotrebe neobnovljivih izvora energije
Kako smanjiti upotrebu neobnovljivih izvora energije? Kako nam u tome mogu pomoći obnovljivi izvori energije?
Za početak treba naučiti razliku između obnovljivih i neobnovljivh izvora energije.
Kod energije razlikujemo ta dva pojma. Uputit ću vas o ovoj temi. Što su to neobnovljivi izvori energije?
Neobnovljivi izvori energije su fosilna goriva (nafta, zemni plin i ugljen). Oni su nastali prije više od 300 milijuna godina. Jako se sporo obnavljaju pa ih zato zovemo neobnovljivi izvori energije. Pošto se rezerve svakodnevno smanjuju, cijena se povećava. Zemlje s najvišom količinom fosilnih goriva su : Angola, SAD, Kina, Katar, Kazahstan, Nigerija, Libija, Rusija, Venezuela, UAE, Kuvajt, Irak, Iran, Kanada te Saudijska Arabija. Države sa najvišom količinom fosilnih goriva sklonije su nesigurnom životu,terorizmu i ratu. Potrošnjom fosilnih goriva oslobađaju visoke postotke otrovnih i štetnih plinova (ugljika i ugljikovodika), koji utječu na okoliš tako što stvaraju staklenički učinak i potiču nastanak tzv. kisele kiše koje uništavaju biljke, građevine, stijene, itd. Budući da će uskoro nestati neobnovljivi izvori energije, čovjek se polako počinje koristiti obnovljiim izvorima energije.
Obnovljivi izvori energije su sunčeva energija, vjetroenergija, bioenergija, geotermalna energija... Oni se brzo obnavljaju pa ih zato zovemo obnovljivi izvori energije. Države koje prednjače u proizvodnji obnovljive energije su Švedska, Finska, Nizozemska i Španjolska. Primjer izvora obnovljive energije je sunce. Ono nam daje sunčevu energiju. Sa obnovljivim izvorima energije smanjuje se potrošnja neobnovljive energije. Time manje stavljamo planet u rizik. Nekim djelom ga čuvamo. Ako želimo smanjiti potrošnju neobnovljivih izvora energije moramo poučiti ostale da nam obnovljivi izvori energije daju više, a manje rade štetu zemlji. Svijet se polako okreće proizvodnji obnovljivih izvora energije. Novi i obnovljivi izvori energije će u budućnosti vjerojatno postati primarni izvori energije i time će ratovi za energiju postati prošlost i samim time svijet bi trebao postati mirnije mjesto.
REDUCE AND PROTECT THE NATURE
Kako možemo zaštititi prirodu
Sada je i više nego važno biti ekološki svjestan i voditi računa o svim negativnim utjecajima koje čovjek čini na okolinu što ga okružuje. Briga za prirodu nikada nije bila od veće važnosti, a tome svjedoče i mnoge klimatske promjene.
Zimi umjesto da uživamo u čistom i hladnom zraku kuhamo se na ugodnih 15 °C, a ljeti umjesto da uživamo u pravim ljetnim temperaturama, veći dio godišnjeg provedemo obučeni u proljetne jakne.
Prvo što možete učiniti je da se uključite u neku od radionica koje organizirau razne neprofitne i nevladine organizacije. Zahvaljujući tim radionicama naučit ćete malo više o solarnim kolektorima, kako se grijati cijelu godinu uz pomoć sunčeve energije itd. Spomenute radionice potrudit će se da vam ukažu na način življenja koji ne ugrožava prirodu oko nas.
Kako možemo zaštititi prirodu? Postoji nekoliko jednostavnih postupaka uz pomoć kojih možete napraviti puno, a potrebna je jaka volja i želja za promjenom. Svatko od nas ako promijeni svoje ponašanje može pomoći prirodi, što znači mnogo.
Prvo što možete učiniti je da izbjegavate vožnju automobilom ako ste u autu samo vi. Ako vam je posao daleko i auto je jedina opcija onda se pokušajte dogovoriti s kolegama koji žive blizu pa da svi zajedno putujete na posao. Bilo bi dobro kada bi redovito provjeravali gume na autu, jer se zbog mekanih troši više goriva.
Budite odgovorni kada je u pitanju odlaganje otpada. Ne miješajte plastiku, papir i ostali otpad. Pazite da ste sve odvojili i odložili u posebne kante. Prilikom kupovine izbjegavajte korištenje plastičnih vrećica, a radije se koristite platnenima koje možete iskoristiti po nekoliko puta.
Pazite kako trošite vodu i struju. Nastojte se umjesto kupanja tuširati, a dok perete zube nemojte dozvoliti da vam voda cijelo vrijeme teče. Potrebno je samo na kraju pustiti vodu iz slavine kada morate isprati usta. Dok ste u stanu palite svjetlo samo tamo gdje se nalazite i koristite štedne žarulje.
REDUCE THE AIR POLLUTION
Onečišćenje zraka
Onečišćenje zraka šteti zdravlju ljudi i okolišu. U Europi su se znatno smanjile emisije brojnih onečišćivača zraka tijekom proteklih desetljeća, što je dovelo do poboljšane kvalitete zraka u cijeloj regiji. Ipak, koncentracije onečišćivača zraka su još uvijek previsoke i problemi kvalitete zraka nisu uklonjeni. Značajan udio europskog stanovništva živi na područjima, pogotovo u gradovima, gdje se prekoračuju standardi kvalitete zraka: onečišćenje ozonom, dušičnim dioksidom i lebdećim česticama ozbiljne su prijetnje zdravlju. Nekoliko je zemalja prekoračilo jednu ili više graničnih vrijednosti emisija iz 2010. godine za četiri velika onečišćivača zraka. Stoga je smanjenje onečišćenja zraka i dalje važno.Onečišćenje zraka je problem na lokalnoj, paneuropskoj i globalnoj razini. Onečišćujuće tvari u zraku ispuštene u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti u druga mjesta, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kvaliteti zraka.
Lebdeće čestice, dušični dioksid i prizemni ozon danas se smatraju trima onečišćujućim tvarima koje najviše utječu na ljudsko zdravlje.
Izloženost tijekom najveće koncentracije i dugotrajna izloženost ovim onečišćujućim tvarima ovise o težini utjecaja, od narušavanja respiratornog sustava do prerane smrti. Oko 90 % stanovnika europskih gradova izloženo je onečišćujućim tvarima u koncentracijama iznad razina kvalitete zraka koje se smatraju štetnima po zdravlje.
Najlakši način kojim možemo smanjiti zagađenje zraka je smanjenje upotrebe naših automobila. Za duža putovanja koristimo sredstva javnog prijevoza. Naše osobne automobile bi trebali redovito servisirati jer ispravni auti manje zagađuju zrak. Kupnja ekoloških automobila se isplaćuje zbog toga što manje zagađujemo okoliš i država sufinancira kupnju ekoloških automobila. Za još veće smanjenje onečišćenja zraka potrebno je što veće korištenje pročišćivača i smanjenje korištenja energije u kućanstvu i opširnije. Veliku ulogu u zaštiti zraka ima i Zakon o zaštiti zraka kojim se određuju mjere, način organiziranja i provođenja zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša.
Zagađenje zraka javlja se kada različite kemikalije bivaju otpuštene u atmosferu u obliku plina ili malih čestica. Zagađenje se najčešće događa zbog sagorijevanja fosilnih goriva - ugljena, nafte i plina - ili sagorijevanja drva i drugih naftnih goriva. Najveći zagađivači zraka su automobili i kamioni, tvornice, elektroenergetska postrojenja te kuće koje se griju na drva.
Onečišćenje zraka šteti zdravlju ljudi i okolišu. Značajan udio europskog stanovništva živi na područjima, pogotovo u gradovima, gdje se prekoračuju standardi kvalitete zraka: onečišćenje ozonom, dušičnim dioksidom i lebdećim česticama ozbiljne su prijetnje zdravlju.
U većim energetskim gradovima i središtima zdravstveni problem predstavljaju dim, čađa i smog. Mjerenja Državnog zavoda za meteorologiju pokazuju da 60% sumpornog dioksida dolazi iz susjednih, industrijski razvijenijih zemalja. Zagađenost zraka nije problem nekog određenog područja jer strujanjem zraka zagađuju se sva područja.
Najlakši način kojim možemo smanjiti zagađenje zraka i stakleničkih plinova je da smanjimo upotrebu naših automobila, struje i plina. Moramo pažljivo razmisliti kako i kada koristiti automobile.
Za kraća putovanja koristimo radije bicikl ili šetnju.
Za duža putovanja možemo radije koristi sredstva javnog prijevoza. Pokušajmo vožnju automobilom učiniti što ekonomičnijom, tako da jedan automobil na jednoj relaciji koristi što više ljudi.
Odrasli bi trebali automobile redovito servisirati, jer dobro ugođen auto stvara manje zagađenja.
Odrasli mogu u svoje automobile ugraditi plinski pogon koji stvara manje zagađenja.
REDUCE THE POLLUTION OF FORESTS
Smanjenje zagađenja šuma
Uzroci propadanja šuma: Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća u većini zapadnih zemalja uočena su vrlo proširena oštećenja šumskog drveća. Istraživanja su pokazala da je glavni uzrok tog oštećenja zagađenje zraka koje ne poznaje državne granice. To je bio jedan od razloga donošenja Konvencije o prekograničnom zagađenju zraka na velikim udaljenostima 1979 godine.
Propadanje šuma veže se i uz druge faktore, kojima se ugrožava stabilnost šumskih ekosustava:
- zagađenje tla, izvorišta i vodotoka od nepročišćenih otpadnih voda i divljih deponija
- velike vremenske nepogode koje uzrokuju vjetrolome
- neracionalne šumsko-uzgojne mjere
- primjena teške mehanizacije, koja sabija tlo i sprečava propusnost tla, kao i štete kod primjene mehanizacije
- starost i smanjena fiziološka aktivnost stabala
- zajedničko djelovanje više nepovoljnih faktora
Kako možemo spasiti šume:
- naučiti druge o važnosti okoliša i kako mogu pomoći spasiti šume
- obnoviti uništene i oštećene ekosustave sadnjom drveća na zemlju gdje su šume posječene
- ohrabriti ljude da žive životom koji ne uništava okoliš
- osnivati parkove koji će štititi šume i divlji svijet
- podržavati kompanije koje rade s minimalnom štetom za okoliš
REDUCE DEFORESTATION
Smanjenje krčenja šuma
U zadnjih 150 godina nestala je skoro petina svjetskih šuma, a brzina kojom nestaju na nekim se mjestima povećava. Deforestacija je, zajedno sa sagorijevanjem fosilnih goriva, najvažniji uzrok klimatskih promjena, jer šume pohranjuju ugljen, dok paljenje ili sječa šuma oslobađa taj ugljen u atmosferu. Osim što škodi klimi, smanjenje šumskih površina gura mnoge biljne i životinjske vrste prema iščeznuću zbog gubitka staništa. Koristi reciklirani papir i platnene vrećice. Kupuj proizvode od recikliranog papira. Kad kupuješ papirnate proizvode traži one čija su vlakna napravljena od rabljenog i recikliranog papira. Što je veći postotak recikliranih vlakana, to bolje. Također, nastoji zamijeniti papirnate proizvode s predmetima za višekratnu upotrebu – dakle, sa salvetama i ručnicima od tkanine te tanjurima i čašama od keramike. Odbaci papirnate (i plastične) vrećice za kupovanje i prijeđi na platnene – za njihovu proizvodnju nije potrebno sjeći drveće. Ako rabiš papirnate vrećice, nađi im novu namjenu i nakon što ti više ne može poslužiti za nošenje stvari – neka ti posluže za zamatanje ili kao podloga. Manje printaj i koristi elektronske račune. Procijeni možeš li prorijediti printanje. Prije nego što ispisuješ ono što baš moraš, provjeri tekst, ispravi sve pogreške i ispiši samo konačnu verziju. Piši i printaj na obje strane papira. Ako ti printer nije prilagođen za automatsko korištenje obaju strana, a ti trebaš isprintati više stranica u nizu, žrtvuj par sekundi svog vremena za ručno umetanje i okretanje listova. Počni koristiti elektronske račune. Ugovori primanje računa e-mailom sa svim kompanijama koje dopuštaju takvu mogućnost. Hrvatski davatelji telekomunikacijskih usluga to odavno prakticiraju, a osim računa dostavljaju i ispis poziva u digitalnom obliku. Čitaj digitalne knjige, otkaži reklame i jedi biljnu hranu. Provjeri koji je od tvojih omiljenih magazina dostupan u elektronskom obliku pa ugovori pretplatu na digitalno izdanje. Moći ćeš i spremiti svoj primjerak na tvrdi disk, ako želiš ponovno čitati. Istu stvar poduzmi i u pogledu knjiga. Sve je više izdanja u digitalnom formatu, kao i uređaja prilagođenih za udobno čitanje na ekranu kao što su iPad, Galaxy Tab i drugi. Zamoli dostavljače da ti prestanu donositi reklame i prospekte. U naprednijim sredinama moguće je obustaviti dostavu neželjenih pošiljki s par poteza mišem i tipkovnicom. Mnoga su stabla osuđena na sječu da bi se napravilo više mjesta za ispašu stoke. Što više govedine jedeš, više sudjeluješ u sječi šuma. Jedenje hrane koja je niža na hranidbenom lancu ima manje nepovoljnog učinka po okoliš, a i zdravija je.
Iz dana u dan sve je više stanovnika, naselja, industrijskih pogona, prometa, elektrana i toplana, a sve manje potoka, jezera, močvara, livada i šuma, te biljnih i životinjskih vrsta. Čistoća voda, zraka i tla žrtvovana je na račun razvoja novih i uglavnom štetnih tehnologija u industriji, poljoprivredi, energetici i prometu. Upravo skretanjem rijeka iz njihova prirodnog toka, isušivanjem vodenih površina te nemilosrdnim krčenjem šuma, a posebno tropskih, čovjek je izazvao ogromne, štetne i dalekosežne posljedice, koje ozbiljno ugrožavaju opstanak svih živih bića, pa i njega samog. Šume čuvaju i pročišćavaju vodu, štite od poplava, a za vrijeme suše opskrbljuju vodotoke. Čuvaju i tlo, štite ga od isušivanja i osiromašenja, te klizanja i erozije. Također, šume su i čuvari mnogobrojnih biljaka i životinja. No nažalost, danas je šuma, koje su davno prije pojave čovjeka prevladavale u kopnenim dijelovima, na Zemlji sve manje. One se već stoljećima nemilosrdno krče da bi se stvorio prostor za nova naselja, poljoprivredne površine, tvornice i prometnice, te nerazumno i pretjerano sijeku i koriste za drvenu građu, ogrjev i industrijsku preradu. Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene s opsežnim i dalekosežnim štetnim posljedicama, među kojima su prvenstveno promjene tla i klime, te nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Tlo koje nakon siječe šume ostaje ogoljelo i bez zaštite drveća i njihova korijena postupno odnose rijeke, oborine i vjetrovi. Osim što je izloženo eroziji, ono u velikoj mjeri gubi sposobnost apsorbiranja vlage, te se rasipa i postaje neplodno. Sječa šuma dovodi i do velikog smanjenja biološke raznolikosti na određenom području, pa nestaju brojne i nekad vrlo raširene vrste biljnog i životinjskog svijeta. Osim što svojim intervencijama u prirodi čovjek uvjetuje njihovo nestajanje, on zagađivanjem svoje okoline posredno uništava i postojeće šumske ekosisteme. Zagađenje voda i onečišćavanje zraka uzrokuju propadanje biljnog i životinjskog svijeta šuma, pa su postojeće šume nažalost pokazatelji stanja onečišćene biosfere određenog područja i našega planeta u cjelini. Kako do krčenja šuma nebi došlo, pokrenute su mnogobrojne inicijative. Primjerice, proglašavanje zaštićenih područja, prodaja samo drveća dobivenog selektivnom sječom, te poticanje proizvodnje začin i ljekovitog bilja, koje mogu donijeti veću dobit od prodaje posječenih stabala. Kako bi i vi zaštitili šume:
1. Štedite vodu; 2.Štedite električnu energiju; 3.Prozvodite manje otpada; 4. Koristite reciklirane materijale; 5.Brinite o biljkama i životinjama; 6.Izbjegavajte plastične vrećice
REDUCE THE WATER POLLUTION
Smanjenje zagađenja voda
Prema podacima UN-a na Zemlji već sada postoji nedostatak pitke vode. Nažalost, svake godine imamo je sve manje i manje, zbog porasta potrošnje vode uzrokovanog porastom broja stanovnika na Zemlji, ali i zbog toga što se voda sve više onečišćuje. Tako, na primjer, samo 10% od ukupne prijašnje količine vode iz rijeke Nil stiže do Sredozemnog mora; potpuno je presušilo jedno od najvećih jezera na svijetu - Aralsko jezero; 53 % voda u Europi je onečišćeno, dok je čak oko 500 velikih svjetskih rijeka zagađeno. Iako se podaci čine prilično poražavajući, i ti možeš učiniti nešto za spas onoga najvrjednijeg što imamo – čiste vode! Voda je na Zemlji vrlo važna, ona je sastavni dio svakog živog organizma (ljudi, životinja, biljaka) i bez vode bi svi organizmi uginuli. Voda je, dakle, hrana, a istovremeno i stanište (dom) za mnoge žive organizme. Osim toga, vrlo je važan klimatski čimbenik (voda utječe na klimu jer isparava u atmosferu gdje se pretvara u kišu, snijeg i led ili se u obliku rose ponovno vraća na površinu tla i voda).
Koje su posljedice onečišćenja voda?
- U onečišćenim vodama smanjuje se biološka raznolikost
- Smanjuje se ukupna količina pitke vode na Zemlji
- Izlijevanjem onečišćenih voda u tlo ili izlijevanjem rijeka putem poplava onečišćenja se unose u tlo, a zatim iz tla ulaze u hranu te u organizme ljudi i životinja, uzrokujući različita oboljenja
- Ako se onečišćena voda koristi za piće, tada se štetne tvati unose direktno u organizam i uzrokuju oboljenja, a nanošenjem na kožu mogu uzrokovati alergijske reakcije
Moj doprinos smanjivanju onečišćenja voda:
- Zatvaraj vodu na slavini dok npr. pereš zube, šamponirš kosu ili pereš posuđe, a vodu puštaj samo prilikom ispiranja (time se istovremeno štedi voda, ali i troši manja deterdženta). Također, kod pranja posuđa dobro je deterdžent i vodu za pranje natočiti u posebnu posudu.
- Rublje peri u punoj perilici za rublje jer se time također štede voda, deterdžent i energija
- Prilikom čišćenja koristi kemikalije koje su za okoliš manje štetne
- S roditeljima porazgovaraj o tome da pokvarena ulja od kuhanja ne treba izlijevati u odvode (jer se ulja teško razgrađuju u vodi), već se takva otpadna ulja iz domaćinstva mogu koristiti za proizvodnju biogoriva
- Ako pomažeš roditeljima u pranju auta, uputi ih na to da se auto ne treba prati direktno na travi, već u autopraonici ili kod kuće na prikladnom mjestu, sa što manje deterdženta ili pak u potpunosti bez njega (time trošimo manje vode i ne unosimo deterdžente putem trave u tlo iz kojega se voda procjeđuje u podzemne vode)
- Koristi najmanje moguće količine vode za navodnjavanje vrta i zalijevanje cvijeća u teglama (npr.za zalijevanje travnjaka i ruža treba manje vode nego za npr. surfinije)
- U vrtu što više nastoj saditi biljke kojima treba manje vode za zalijevanje (bolje podnose sušu pa uz manje vode mogu duže opstati)
- Budući da pesticidi mogu dospijeti i u tlo i u vode, za uzgoj biljaka s roditeljima koristi manje količine pesticida i gnojiva, ili pak izaberi manje štetne pesticide, tj. one koji se brzo razgrade (nisu svi pesticidi jednako štetni; npr. pesticid kaptan će se razgradidi za 6-7 dana, dok se pesticid dikloran razgrađuje čak 2200 dana, tj. 6 godina)
- Ne bacaj kruti otpad u vode ili u blizinu voda (jer on može ući u rijeke, jezera, mora, oceane), već na za to predviđena mjesta
- Odvajaj kućanski otpad i odlaži ga na reciklažna odlagališta otpada (jer u kućanskom otpadu, između ostaloga, ima i plastike, baterija, žarulja, boja, lakova i sličnog otpada iz kojega štetne tvari mogu dospijeti direktno u vode ili pak u tlo, a zatim iz tla te štetne tvari odlaze u podzemne i površinske vode i uzrokuju onečišćenja)
- Pripazi da na slavini ili na crijevu za zalijevanje vrta ne curi ili kapa voda dok se ne koriste
Voda je životna sredina u kojoj je nastao život i bez čiste i zdrave vode nema života. Većina rijeka, naročito u razvijenim zemljama svijeta, postale su kanali otpadnih voda. Industrijske i komunalne otpadne vode nadvladale su kapacitete vodenih tokova, pa voda nije u stanju da te otpadne materije razgradi. Velike rijeke u Europi nose tone štetnih tvari (npr.: žive, olova te ulja, deterdžente i dr.), pa se ne mogu koristiti za piće i rekreaciju.
Svaki pojedinac može dati doprinos u zaštiti voda ako samo malo promijeni svoje ustaljene navike:
Racionalno koristiti vodu
Spriječiti nastajanje velikih količina otpadnih voda na samom izvoru
Koristiti biorazgradljive deterdžente jer na taj način pomažemo biološku razgradnju
Koristiti omekšivač vode umjesto omekšivača za rublje, jer meka voda smanjuje potrošnju deterdženta i štiti mašinu, a nastale otpadne vode su prihvatljivije za vodotoke,
Voditi računa o tome šta bacamo u kanalizaciju, jer trebamo imati na umu da će to završiti ili u postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda ili u vodotoku (što je kod nas češći slučaj)
Koristiti prirodna gnojiva umjesto umjetnih
Ne odlagati otpad u blizini izvora pitke vode i vodotoka
Ne sjeći šume u blizini izvora
Kontrolirati eroziju tla na vlastitom imanju sadnjom biljnog pokrivača i stabiliziranjem područja sklonog erozijama
Ne odlagati staro motorno ulje u blizini vodnih resursa (jedan litar ulja zagadi preko milion litara vode)
Pažljivo odlagati baterije; jedna cinčana baterija može zagaditi od 5-30 m3 vode, jedna kadmijska baterija može zagaditi od 3000-15 000 m3 vode, a samo jedna živina baterija može zagaditi do 30000 m3 vode
Prvi korak koji možemo od danas napraviti je pravilan izbor deterdženata. Korištenjem deterdženata bez fosfata direktno doprinosimo smanjenju količina fosfora u komunalnim otpadnim vodama i smanjenju zagađenja naših rijeka. Fosfor, iako jedan od osnovnih elemenata za život, u prevelikim količinama postaje zagađivač. On uzrokuje veoma brzi razvoj algi i viših oblika biljaka, koje koriste više kisika iz vode,i na taj način narušavaju balans organizama u vodi (eutrofikacija).
REDUCE THE LIGHT POLLUTION
Svjetlosno zagađenje i rješenje tog problema
Svjetlosno zagađenje je svaka nepotrebna/nekorisna emisija umjetne svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti: ceste, ulice, trga, spomenika, reklame… Svako emitiranje umjetnog svjetla u područja gdje je ono nepotrebno ili neželjeno rezultira zagađenjem neba i okoline viškom svjetlosti odnosno nestankom noći. Astronomi su bili prvi znanstvenici koji su ukazali na ovoj problem. Neke europske zemlje (Češka, neke pokrajine u Italiji) u svojim zakonima o rasvjeti ukazuju na problem svjetlosnog zagađenja i propisuju vrste rasvjetnih tijela koja se smiju odnosno ne smiju upotrebljavati u instalacijama javne rasvjete. Svjetlosno onečišćenje nije problem samo astronomima već i životinjama. Na brojnim primjerima je dokazan loš utjecaj na životinje - od najmanjih do najvećih. Za razliku od ljudi, one se u ovakvim uvjetima ne znaju boriti za opstanak. Svjetlosno onečišćenje ometa gniježđenje ptica - broj gnijezda na određenim područjima znatno pada, a na mnogima ih više i nema. Ptice selice gube orjentaciju bez zvjezdanog neba. Jaka svjetla ih zasljepljuju te se mnoge sudaraju s raznim građevinama. Godišnje više ptica strada zbog svjetlosnog onečišćenja nego zbog svih ostalih ekoloških katastrofa. Zbog hormonskih poremećaja gnijezde se u jesen umjesto u proljeće.
Morske kornjače more prepoznaju po odbljesku svjetla s površine. Ako se u blizini nalazi javna rasvjeta, kreću prema njoj i završavaju pod kotačima automobila ili kao plijen grabežljivaca. Svjetlo privlači neke kukce, a neke odbija. Mnogi insekti stradaju kada se previše približe rasvjetnim tijelima što dovodi do neravnoteže u ekosustavu.
Nesmetana i jasna izmjena dana i noći temeljna je odrednica čitavog ekosustava. Zbog svjetlosnog onečišćenja dolazi do poremećaja u prirodnim ciklusima – noći nestaju, a dan postaje neizdrživo dug, zbog čega noćne životinje nemaju dovoljno vremena za hranjenje, dnevne životinje nemaju dovoljno vremena za odmor, previše svjetla izaziva dezorijentaciju, gubitak staništa… Osim toga, uporaba rasvjetnih tijela koja nepotrebno rasipaju svjetlost je najčešće energetski izrazito neučinkovita – potrošnja električne energije je nepotrebno velika, a samim tim se povećavaju novčani izdaci kao i negativni učinci po okoliš.
Istraživanja pokazuju da umjetna rasvjeta utječe i na ljude – dolazi do poremećaja sna, životnog ritma, a neke studije čak pokazuju i mogućnost hormonalnih poremećaja (posebice vezanih uz hormon melatonin, koji se lući noću dok spavamo), koji mogu uzrokovati razna oboljenja.
Brojna rasvjetna tijela su dizajnirana tako da svjetlost emitiraju u gotovo svim smjerovima. Time se svjetlost nepotrebno rasipa, umjesto da se usmjeri samo na površinu koju treba rasvijetliti. Takva rasvjetna tijela imaju plexi/staklenu kuglu ili polukuglu izbačenu izvan kućišta rasvjetnog tijela, a po izvedbi ih dijelimo na nezaštićena i poluzaštićena rasvjetna tijela.
Kvalitetna rasvjetljenost postiže se uporabom rasvjetnih tijela čiji je dizajn takav da usmjerava svjetlost na željenu površinu.
Riješenje problema svjetlosnog zagađenja pronalazi se u uporabi isključivo potpuno zaštićenih rasvjetnih tijela. S donje strane imaju ravno staklo, a jeftinije izvedbe su bez stakla. Oblikom reflektora rasvjetnog tijela usmjerava se svijetlost, a dodatna kontrola svjetlosne emisije može se postići pomicanjem žarulje po vodilici unutar rasvjetnog tijela. Rasvjetna tijela postavljaju se horizontalno u odnosu na horizont (ne pod kutem!) i ona rasvjetljavaju samo ciljanu površinu, bez nepotrebnog emitiranja svjetlosti na strane i prema nebu.